Vinski vitezovi
Mit i radost su uvijek uz nas
Europski vinski viteški red, odnosno OrdoEquestris Vini Europae(skraćeno OEVE) obnovljen je 1984. godine u Željeznom (Eisenstadt) u vinorodnoj pokrajini Gradišće (Burgenland) u Austriji, i počiva na tradiciji viteškog reda Sv. Jurja iz 1333. godine (I. period), odnosno iz 1468. godine (II. period).
Time su sve viteške svečanosti ovog reda u 2018. godini protekle u znaku obilježavanja 550. godišnjice početka II. razdoblja ovog viteškog reda te njegovog potvrđivanja od strane pape Pavla II. i cara Fridrika III., što predstavlja višestoljetnu tradiciju toga viteškog reda.
Europski vinski viteški red djeluje pod pokroviteljstvom kuće Habsburg-Lothringen, a osnivači reda su stava da je Europa u svom identitetu prvenstveno prožetavinskom kulturom i sukladno tome ima prirodno pravo na vlastiti vinskiviteški red koji djeluje širom Europe. Tako ovaj viteški red okuplja preko pet tisuća članova iz dvadeset i četiri zemlje Europe.
Načela Europskog vinskog viteškog reda postavljena su u objektivnosti prema vjeroispovijedima, politici, gospodarstvu i klasnim interesima.
Stoga viteški prisežnici djeluju za:
o vinsku kulturu, štovanje vina, te prepoznavanje plemenitog vina,
o znanost i istraživanje na temu vina,
o istinsko, dobro i lijepo, te za kultivirane proslave,
o okretanje prema boljim životnim i vinskim trenucima,
o kršćanske vrijednosti, jer sakralno središte vinskog viteškog reda je utemeljenou simbolu našeg vjerovanja,
o istinsko plemstvo duha, gdje se viteštvo odlikuje dobrovoljstvom i počasnom službom, a time je usmjereno na skupno dobro i ne na dobit,
o društvena, karitativna djela i kulturne, znanstvene inicijative,
o ispunjenje visokih povijesnih, društvenih, kulturnih zadataka, jer vinski viteški red nastavlja habsburški red Sv. Jurja iz 1468 odnosno 1333,
o njegovanje nematerijalnih vrijednosti, plemenitog duha i otmjenog viteškog prijateljstva,
o ljudsko dostojanstvo i europsku zajednicu vrijednosti,
o europski identitet i prirodnu europsku pripadnost i
o mir, jer bogatstvo vina pokazuje plodnost mira, vinski vitezovi su istovitezi mira, što je isto tako dokumentirano osnivanjem europske viteške nagrade mira GALLUS PACIS.
Iznad svega treba naglasiti ovo zadnje načelo, a to je da su europski vinski vitezovi prije svega vitezovi mira.
Nadalje, geslo viteštva glasi:
“Tek kada pobijediš zavist i počinješ se zauzimati za druge, postati ćeš istinska viteška osoba”
Viteški prisežnici istoga staleškog reda: Hospes (pripravnici), Dame, Conciliarius (savjetnici), Iudex (suci) i Eques (vitezovi) služe ostvarenju plemenitih ciljeva reda svojim priznavanjem viteštva i konkretnim doprinosom i aktivnostima u osobnom i profesionalnom području.
Viteški senat je predstavnik cjelokupnog viteštva ovog reda sa svim svojim dijelovima, a sjedište mu je u mjestu osnutka vinskog viteštva u Slobodnom gradu Željeznom i u opatiji Novigradskog samostana (Klosterneuburg) u Austriji.
U svakoj pojedinojzemlji članici ovaj viteški red ustrojava svoj viteški konzulat, pa je tako i u Hrvatskoj ustrojen Konzulat Hrvatska Europskog vinskog viteškog reda.
Europski vinski viteški red započeo je svoje djelovanje u Hrvatskoj prije 16 godina. Po osnutku Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova 2006. godine od strane hrvatskih članova Europskog vinskog viteškog reda, Bratovština je više od 11 godina dogovorno imala ujedno i ulogu Konzulata Hrvatska OEVE-a. Nakon što dio vodstva Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova nije prihvatilo prošlogodišnji prijedlog Senata Europskog vinskog viteškog reda da se pitanje konzulata i formalno uredi, u travnju 2018. Konzulat Hrvatska OEVE-a upisuje se u Registar stranih udruga Republike Hrvatske i time stiče pravo djelovanja u Hrvatskoj, dok time Bratovština Hrvatskih vinskih vitezova prestaje biti u sastavu Europskog vinskog viteškog reda.
ConsulPrimusSenatus Europskog vinskog viteškog reda je MagisterGeneralis prof. Alfred Rákóczi de Tombor-Tintera. Senatski delegat za Hrvatsku je Johann Horvatits, Legat za Südburgenland, odnosno naš gradišćanski Hrvat Ivan Horvatić, izaslanik OEVE-a za južno Gradišće.
Prvi prokonzul za Hrvatsku je vitez Stjepan Šafran, dok su drugi i treći prokonzuli vitez mr.sc. Petar Cota i vitez prof.dr.sc. Nikola Ružinski.
Počasni prokonzuli su vitez prof.dr.sc. Nikola Mirošević te vitez Anton Fućak.
Maršal Konzulata Hrvatska zadužen za protokol je vitez Josip Tržec.
Konzulati se regionalno dijele u legate.
Počasni prokonzul vitez Anton Fućak ujedno je i legat za Hrvatsko primorje i Istru,
dok je legat za Slavoniju gospodin vitez Ante Miličević,
legat za Varaždin i Hrvatsko Zagorje je vitez Zvonko Rožmarić,
legat za zagrebačko područje, odnosno za Prigorsko-Plešivičko, Pokupsko i Moslavačko vinogorje je vitez Mladen Forko,a drugi legat je vitez Ivan Prgomet,
te slijede legat za sjevernu Dalmaciju i zadarsko područje vitez Željko Uzelac
te legat za splitsko područje i južnu Dalmaciju vitez Dražan Krolo.
U legatu za Hrvatsko primorje i Istru osnovane su tri komture:
Istra, kojoj je na čelu vinski sudac Rino Prelac,
Primorje, koje vodi vitez Ivan Nemec, te
Krk, kojem je na čelu vitez Ivan katunar.
U zagrebačkom legatu za sada je osnovana samo komtura Medvednica, kojoj je na čelu vinski savjetnik Damir šantek.
Vinski vitezovi žele kroz izvršenje odgovarajućih zadaća svog poslanjapodićivrijednostvina udruštvui ponovnopodići svijest u narodu o suštinitog svetognapitka, kao poklonaod dragoga Boga. Žele vinogradare i vinare voditi do vlastitog kulturnog i povijesno utemeljenog samopoštovanja te svih vinogradarima, vinarima iprijateljima vina ukazati navrhunsko vinokaoviteškopiće. Tako postaje vidljivo iviteško poslanje unutar reda i viteška poruka prema široj zajednici.
Nadalje, vitezovi žele spajatiugodno i lijeposkorisnim. Stoga pristaju na dobru zabavu, ali žele s tim povezivati svrhoviteaktivnosti za svoju zemljui svoj narod.
Vitezovi kročeistimputemsa svimuglednimvinskimprijateljimadobre volje kako bi najskorije postiglipromjenezabolježivotne okolnosti i okolnosti vezane uz vino. Tijela vlasti povezana uz vinogradarstvo i vinarstvo srdačnosu pozvana na obiteljski način nazočiti viteškim svečanostima. Pozivi na viteške svečanosti osim toga šalju se i na kulturne institucije, iz područjaglazbe, književnosti, likovnih i scenskih umjetnosti, te nadalje na institucije i druge društveneveze, kontakte u nabavi ukusnasoka od grožđa, upravo koji bi vitezovima mogli pomoći u pripremi u najboljem slučaju zajedničkih događaja.
Utvrđeno geslo europskih vinskih vitezovaje”IN HONOREM DEIet IN HONOREM VINI” odnosno “U slavu Boga i u slavu vina“. U slavu Bogu treba moliti, a u slavu vina treba raditi, tako da Pravilo reda svetog Benedikta iz 6. stoljeća “ORA et LABORA” to jest “Radi i moli” vrijedi i ovdje.
Viteški Senat uveo je dodatno i krilaticu “PAXetLAETITIASEMPER NOBISCUM”, što znači “Mir iradostuvijek su snama”.